SlikaDruštvo osoba sa cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb i Hrvatski Savez udruga cerebralne i dječje paralize organizirali su tribinu povodom obilježavanja 5. svibnja – Nacionalnog dana osoba sa cerebralnom paralizom na temu: “Socijalne usluge za odrasle osobe s invaliditetom”.

Tribina je održana povodom 05. svibnja – Nacionalnog dana osoba s cerebralnom paralizomu Zagrebu, na Kaptolu 27, u sklopu projekta “Susjedi u akciji” financiranog u okviru programa Europske Komisije – Eurupa za građane. Detaljno izvješće s tribine prenosi nam naša članica Andrea Belić.

Nažalost obilježavanju 5. svibnja – Nacionalnog dana osoba sa cerebralnom paralizom s nama nije bio iz zdravstvenih razloga naš dugogodišnji predsjenik Hrrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize prim. dr. sc. Miroslav Pospiš, velikim pljeskom od srca smo mu poželjeli dobar oporavak.

Okruglom stolu bila je nazočna saborska zastupnica Ljubica Lukačić te savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Branka Meić.

Sa održanog okruglog stola gđa. Vesna Mastela Bužan ispred Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi prezentirala je “Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske / JIM te njegov doprinos međuresornoj i međuinstituconalnoj suradnji”. Veoma je bitna zajednička suradnja između različtih tijela Vlade, socijalnih partnera, organizacija civilnog društva, lokalne zajednice te predstavnika skupina koje proživljavaju siromaštvo i socijalnu isključenost. Potpisivanjem JIM-a pokrenute su aktivnosti na izradi Nacionalnog provedbenog plana koji se radi za dvogodišnje razdoblje, te na godišnoj razini izvješće o provedbi mjera JIM-a. Kod izrade strategije socijalnog uključivanja važno je naglasiti potrebu uključivanja svih sudionika s naglaskom na uključivanje sudionika lokalne samouprave u svim procesima od donošenja planova do njihova provođenja, praćenja i evaluacije.

Predsjednik SOIH-a dr. Zorislav Bobuš istaknuo je koliko je bitna Konvencija UN-a u svakodnevnom životu i da je trebamo dobro proučit da znamo naša prava kao i obveze. Konvencija se bavi pitanjima invaliditeta na području ljudskih prava. Konvencija je pravno obvezujući dokument u kojem se ostvaruju ljudska prava, na svim područjima.

Predsjednica saveza društva distrofičara i članica Europske svijetske organiziracije osoba s invaliditetom gđa Marica Mirić obrazlagala je temu: “Nove politike i socijalne usluge”. Novi pristup utemeljen na pravima u cijelnosti mijenja pristup po kojem se osoba s invaliditetom više ne prilagođava društvu već društvo osobi s invaliditetom. Europski forum osoba s invaliditetom (Europrean Disabiltiy forum – EDF) je predložio donošenje sporazuma o jednakim pravima osoba s invaliditetom koji sadrže ciljeve npr. neovisan život, slobodu kretanja, jednaki pristup i mogućnosti obrazovanju, zapošljavanju i drugo. Važno je snažno uključivanje organizacija osoba s invaliditetom na Nacionalnoj i Europskoj razini. Sporazum treba obuhvatiti sve životne prioritete za dostojanstven život osobe s invaliditetom. Socijalne usluge osobama s invaliditetom moraju biti pružene u trenutku kad ih trebaju, na način na koji ih trebaju i tako da zadovolje potrebu svakog pojedinca. Tu su razne usluge: osobna asistencija, pomoć u kući, usluge ostalih pomagaća, asistencije u nastavi, rehabilitacija radno osposobljavanje i drugo. Sve usluge trebaju bit standardizirane i moraju zadovoljiti posebno propisane uvjete kvalitete.

Gđa Marinka Bakula – Anđelić pomoćnica pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba iznjela je osvrt na provedbu strategije ocjenu stanja i plan za daljnje aktivnosti. Vodi se briga o djeci s teškoćama u razvoju njihovo uključivanje u redovne programe preškolskog i obrazovnog cjelovita zdravstvena skrb o osobama s invaliditetom, rješavanje stambenog pitanja te istiću posebnu brigu o zdravlju žena s invaliditetom. Sudeći po iznjetom evidentni su znatni pomaci u rješavanju bitnih problema osoba s invaliditetom u gradu Zagrebu.

Jože Primožić dipl. eoc. direktor Slovenskog saveza za cerebralnu paralizu – Zveza “Sonček” govorio je o osnivanju i radu Zveza “Sonček”. Savez društva za cerebralnu paralizu Slovenije osnovan je na incijativu liječnika kao i druga slična udruženja u Europi i svijetu. Tu su bili bračni par Tatjana i Milivoj Veličković. Društva su ujedinjavala stručne radnike i roditelje. Imaju veliki opseg usluga koje se stalno povećavanju te su glavni razlog što je zveza “Sonček” postala organizacija osoba s invaliditetom s najvećim godišnjim proračunom u Sloveniji. Zauzima se za jednake mogučnosti svih stanovnika Slovenije neovisno o njihovom tjelesnom i intelektualnim sposobnostima, za žiivot po vlastitim željama, u suživotu sa svim drugim stanovnicima. Nastoje da usluge budu prema potrebi korisnika stalno su u provjeri učinkovitosti sadašnjih usluga traže mogučnost za njihovu prilagodbu i uvode nove usluge. Usluge su razgranate na mnoge aktivnosti, rad je u skladu s Konvencijom UN o pravima osoba s invaliditetom.

Ispred Hrvatskog saveza udruga cerebralne i dječje paralize Koraljka Krajnović trener NLP ukratko je prikazala provedbu temu: “Samozastupanje osoba s invaliditetom”. Te koliko je važno provoditi edukacijske radionice tako se osobe osnažuju i osvješćuju da govore u svoje ime tako stjeću samopouzdanje. 2009. godine proveden je projekt “Klubovi samozastupanja mladih osoba s invaliditetom”. Da bi Hrvatski savez udruga cerebralne i dječje paralize i njegove temeljne udruge uspostavile partnersiki odnos s Vladom Republike Hrvatske i udrugama civilnog društva, potrebno je dobro poznavati temeljne dokumente iz međunarodnog i Nacionalnog okvira. Da bi se osobe s invaliditetom dobro samozastupale potrebno je učiti vještine samozastpanja. Klubovi za samozastupanje osoba s invaliditetom imaju zadaću educirati osobe s iinvaliditetom da govore u svoje ime i učiti vještine samozastupanja. Učenjem vještina samozastupanja osobe stjeću unutranje zadovoljstvo, jer stećenim znanjem pomaže sebi ii drugima. Ima mogućnost promjenne načina mišljenja sebi i način mišljenja drugih.

Ispred Centra za odgoj i obrazovanje Dubrava mr. sc. Koraljka Janeković govorila je kako se provode aktivnosti i koliko su značajne za život odraslih osoba s invaliditetom. Koliiko su bitne radionice koje se provode jer to je mnogim osobama izlazak iz kuće, te se tu osjećaju korisni i prihvaćeno, ispunjen im je dan. Imaju razne radionice, radnoterapijske, kreativne i dr..

Svjetlana Marijon predsjednica Udruge za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom «Zamisli» iz Zagreba i Iva Hiršl predstavile su o visokom obrazovanju osoba s invaliditetom, te doprinosu udruge “Zamisli” u poboljšanju kvalitete obrazovanja mladih s invaliditetom. Kroz programe Ureda za mlade s invaliditetom moguća je komunikacija s mladima s invaliditetom iz cijele Hrvatske. Zalažu se za minimalne uvjete za sve studente s invaliditetom u RH.. Za koje bi se morala osigurat sredstva te obvezale institucije gdje studiraju studenti s invaliditetom da im omoguće te uvjete. Imaju Centar za male mobilne službe pomoći osobama s invaliditetom (CMMSPOSI). Financiraju se putem javnog natječaja na koji se mogu prijavit sve mlade osobe s invaliditetom, koji su zainteresirani za korištenje triju usluga: asistenta za studente s invaliditetom, službe prijevoza, te prilagodbu literature kroz projekt Centra za male mobilne službe, a neovisno o članstvu. Studenti koji žive u studenskom domu nemaju pravo na osobnog asistenta stoga im Udruga pruža usluge prijevoza, asistenta za pomoć u učenju i praćenju nastave te prilagodbu literature. Također na pomoć CMMSPOSI imaju i domicilni studenti otežanog kretanja, a ne ostvaruju pravo na organiziran prijevoz ZET-a za osobe s invaliditetom. Voditeljica Centra je Iva Hiršl, prof. rehabilitatorica, nagluha osoba. Za slijepe i slabovidne osobe mobilni tim osigurava prilagodbu literature u digitalnom obliku tako mogu ravnopravno studirat. U timu za prilagodbu literature angažiran je Denis Marijon osoba 100% s invaliditetom. Po struci grafički tehničar s više godišnjim iskustvom u digitaliziranju literature slijepim i slabovidnim studentima. Udruga “Zamisli” već 5 godina provodi prilagodbu literature. Ovom aktivnošću i podrškom u obrazovnom procesu utječu na poboljšanje socijalnog položaja studenata s invalitetom te povećanu konkurentnnost i društvenu uključenost mladih s invaliditetom. Centar se održava raznim donacijama i prijavama na raspoložive natječaje te su i dalje aktiivni mobilni timovi. CMMSPOSI je pokrenut 2008. godine, za početak je imao 18 korisnika, a na ovoj akademskoj godini broj se povećao na 32 korisnika to ukazuje koliko je ovaj projekt potreban.

Vesna Zečirevć prof. rehabilitator te Bojana Dražič prof. defktologije ispred URIHO-a prezentirale su temu: “Zapošljavanje osoba s invaliditetom”. Društvo je obvezno na primjeren način odgovoriti i zadovoljiti potrebe osoba s invaliditetom, te osigurati poštivanje i ostvarivanje njihovih prava; ne gledati nesposobnost osobe s invaliditetom već razmotriti preostale radne sposobnosti, znanje, vještine i navike. Ima pozitivnih primjera. Osoba s invaliditetom može kvalitetno izvršavati svoje radne obveze i zadatke

Vojin Perić direktor kazališta slijepih “Novi život” Zagreb. Osobe s invaliditeton nastoje se izboriti za vlastita prava žele ravnopravno sudjelovati u svakodnevnom životu i radu. Bit korisni sebi, svojoj obitelji te društvu u cjelini.

Dario Karačić radni terapeut ispred Društva osoba s cerebralnom i dječjom paralizom Zagreb na temu: “Socijalne usluge u zajednici za osobe s invaliditetom” osvrnuo se na izvješće radne grupe Europske komisije – DG za zapošljavanje, socijalna pitanja i jednake mogučnosti. Dokazi temeljeni na istraživanjima o alternatvnim oblicima skrbi podupiru prelazak iz institucija ka socijalnim uslugama u zajednici. Socijalne usluge treba usmjeravati na pružanje svih usluga koje su potrebne osobi s invaliditetom to su: rehabilitacija, edukacija, rekreacia, pružanje psihološke pomoći, zdravstvena njega, potpora obitelji, trening za zapošljavanje, pružanje smještaja osiguravanje asistenta te ostale aktivnosti koje čine kvalitetno življenje osobe s invaliditetom

Važno je da dijete s teškoćama u razvoju ostaje u vlastitoj obitelji od odrastanja do odrasle osobe to jest u svojoj lokalnoj sredini gdje ima sva prava kao i svako drugo dijete odnosno odrasla osoba s invalidtetom. Na taj način osoba je uključena u svakodnevni život, a zajednica i društvo je dužno omogućiti dostojanstven život, poštivati odluke osobe s invaliditetom i poštivati prava koja dobijemo samim rođenjem, zaključila je Andrea Belić.