Logotip Dani udruga 2008Razvoj i položaj civilnog društva u Republici Hrvatskoj i Europi - gdje se u tome nalaze Udruga "Mali princ" i druge udruge?

U posljednje se vrijeme mnogo govori o udrugama i zakladama, njihov broj raste, a područja djelovanja su im ista, slična ili apsolutno drugačija od onog što smo navikli. Oni skeptični će reći da niču poput gljiva i da već nema područja za koje se ne može osnovati udruga. Tako postoje udruge za zaštitu okoliša, udruge branitelja, udruge za zaštitu žena i žrtava nasilja, vjerske udruge, pa između ostalog i udruge roditelja djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, kao što je naša Udruga. Sa zakladama je isto. Na televiziji se vrte telefonski brojevi ili brojevi žiro-računa na koje dobronamjernik može uplatiti novčane iznose kako bi pomogao neku plemenitu akciju ili aktivnost. Kako kao udruga ili zaklada opstati u takvom mnoštvu i braniti svoje plemenite ciljeve i misiju? Na ta i slična pitanja, Udruga „Mali princ“ je mogla dobiti odgovor na „Dani udruga 2008.“, konferenciji koju su 13. i 14. lipnja u hotelu Esplanade organizirala Vlada Republike Hrvatske u suradnji s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva i Savjetom za razvoj civilnog društva. Na konferenciji se okupilo preko 250 predstavnika udruga iz čitave Hrvatske, ali i predstavnika europskih udruga, europskih institucija, tijela državne uprave, privatnih i javnih donatora, te neovisnih stručnjaka. Ispred Udruge „Mali princ“ na konferenciji „Dani udruga 2008.“ sudjelovala je Danijela Rukavina, voditeljica stručne službe Udruge.

Glavne su teme ovog dvodnevnog skupa bile usmjerene na raspravu o izazovima s kojima se civilno društvo u Republici Hrvatskoj suočava danas, u vrijeme kad je Republika Hrvatska na pragu ulaska u Europsku Uniju. Između ostalog, raspravljalo se o koristima europskog umrežavanja hrvatskih udruga, mogućnostima aktivnijeg sudjelovanja u procesima donošenja odluka na nacionalnoj, ali i europskoj razini, prednostima i nedostacima postojećeg sustava financiranja projekata i programa udruga iz državnog proračuna i niz drugih zanimljivih tema.

Konferenciju „Dani udruga 2008.“ uvodnim izlaganjima otvorili su Jadranka Kosor, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti; Borislav Vučković, savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske; Milan Orožen Adamič, veleposlanik Republike Slovenije; David Hudson, zamjenik šefa Delegacije Europske komisije u Republici Hrvatskoj.

Na plenarnim sjednicama izložene su 2 teme: „Provedba mjera Operativnog plana Nacionalne strategije poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva – rezultati i izazovi“ ( o kojoj su govorili organizatori Igor Vidačak, predstojnik Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske; Toni Vidan, predsjednik Savjeta za razvoj civilnog društva i Cvjetana Plavša-Matić, upraviteljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva), i tema „Koristi europskog umrežavanja udruga u RH“ ( o kojoj su govorili FIlippo Addarii Euclid, Europska mreža lidera trećeg sektora; Lidija Pavić-Rogošić, Zajednički savjetodavni odbor EU i RH; i CFaroline Bollars, Europski savez za javno zdravstvo).

Za svaku temu organizirani su i paralelni okrugli stolovi na kojima su svi sudionici konferencije kroz interaktivnu raspravu mogli raspravljati o aktualnim temama i izložiti prepreke i poteškoće s kojima se udruge susreću u svakodnevnom radu. Iz 11 različitih tema o kojima se raspravljalo na okruglim stolovima Danijela Rukavina izdvojila je teme: „Sustav financiranja organizacija civilnog društva u RH – mogućnosti i izazovi“, „Kriteriji za dodjelu statusa organizacija koje djeluju za opće dobro“, i „Radionica – Europa za građane ( kako prijaviti uspješan projekt)“.

Zaključke i smjernice koje je Danijela Rukavina, voditeljica stručne službe udruge, ponijela s tog dvodnevnog skupa sažela je u nekoliko točaka:

  • civilno društvo se kao pojam ne odnosi samo na udruge i zaklade, nego je to šira sfera društvenog života gdje se građani i građanke organiziraju oko nekih vrijednosti i interesa, te aktivno djeluju prema javnim službama i poslovima: od sudjelovanja u javnim raspravama i utjecanju na formiranje političke volje, preko konkretnih inicijativa usmjerenih na određene političke i pravne mjere, do preuzimanja dijela javnih poslova koji država i javne institucije ne mogu obaviti uopće, u potpunosti, ili dovoljno kvalitetno;
  • organizacije civilnog društva su savjest države i Europe - iako su neovisne o vladi i ustaju kontra određenih državnih zakona, političkih odluka i postupaka, državi su potrebne kao suradnici i partneri ( organizacije civilnog društva su neposredno u kontaktu s manjinama i različitim društvenim grupama, te iz tog kuta imaju znanja što građani žele i što im treba);
  • treba i dalje raditi na razvijanju suradnje države i organizacija civilnog društva;
  • udruge i drugi oblici organizacija civilnog društva trebaju razvijati nove mehanizme za prikupljanje sredstava - ne ovisiti samo o financiranju od strane općine, grada i županije, nego pronaći načine prikupljanja sredstava od strane građana i firmi ( odnosi se to na pojam društveno odgovornog poslovanja ili korporativne filantropije kojem se usmjeruju vodeće firme u RH i Europi, kao što je naša Podravka koja dio zarade ulaže u obrazovanje, humanitarne i druge projekte);
  • udruge i druge organizacije civilnog društva trebaju stalno ulagati u vlastite ljudske kapacitete ( ulaganje u vlastite vođe u njihovo znanje, samopouzdanje i sl.), ulagati u nove tehnologije i inovacije;
  • područje djelovanja organizacija civilnog društva treba ići u smjeru općeg dobra, a ne interesa pojedinaca; kao i u smjeru regionalnih i globalnih interesa nad lokalnim interesima;
  • zahtjevi koje dolaze od strane Europe prilikom financiranja određenih programa idu za tim da se organizacije civilnog društva međusobno povezuju i umrežuju - kako bi kroz zajednički rad i podjelu posla, te razmjenu znanja i iskustava postale jače i lakše postizale zajedničke ciljeve ( takozvani networking).

Iz navedenih smjernica i zaključaka na kraju se Danijela Rukavina osvrnula na stanje i položaj udruga na području Ivanić-Grada, Kloštar Ivanića i Križa. Udruga ima mnogo ( točan broj se ne zna), svaka radi na razvoju vlastitog identiteta i pronalazi svoje metode za rješavanje problematike s kojima se naši građani susreću. Kako smo mi mala sredina i više-manje su potrebe i interesi slični, kao i problematika, ne vidim razloga da se na uštrb gubitka vlastitog identiteta koči mogući razvoj. Kad-tad će se postaviti pitanje treba li 10 udruga na tako malom području koje okupljaju 10-15 članova. Budućnost je u suradnji, umrežavanju i partnerstvu, samostalno smo slabi,a zajedno smo jači kako je istaknuo FIlippo Addarii Euclid iz Europske mreže lidera trećeg sektora. Nema granica što se tiče umrežavanja organizacija civilnog sektora – bilo da su to udruge osoba s invaliditetom, udruge hrv.branitelja, udruge za zaštitu okoliša i kulturne baštine, vjerske udruge, crveni križ, sportske udruge…treba raditi na uspostavi lokalne i regionalne suradnje, ali i truditi se pronaći partnere iz Europske Unije. Ništa nije nemoguće ako postoji volja!