Slika Obilježavanje Međunarodnog dana bijelog štapa u Republici Hrvatskoj započelo je 1996. godine. Naša zemlja priključila se mnogobrojnim zemljama u kojima je taj dan prerastao u Međunarodni dan slijepih kojom se prilikom najšira javnost upoznaje s problematikom slijepih osoba.

U svijetu Međunarodni dan bijelog štapa obilježava se od 1964. godine jer je te godine Lyndon Johnson, tadašnji predsjednik SAD-a , 15. listopada proglasio Danom bijelog štapa.

Bijeli štap, osim što im je pomagalo za kretanje po poznatom terenu, slijepim osobama je i zaštitni znak. No, da bi slijepim osobama bijeli štap stvarno i služio kao pomagalo, oni moraju proći tečaj poduke za samostalno kretanje tijekom kojeg svladavaju osnove tehnike i vještine korištenje štapa kao i osnovna prometna pravila i konfiguraciju terena po kojem će se kretati.

Malo je poznato da je gospođica Guily d'Herbmont 15. listopada 1930. godine dala inicijativu za korištenje bijelog štapa, kao zaštitnog znaka slijepih osoba u prometu. No, tek nakon Drugog svjetskog rata bijeli štap i to kao tzv. dugi bijeli štap, počinje se koristiti kao pomagalo za kretanje slijepih.

Osobama koje vide svakodnevni problemi s kojima se slijepe osobe susreću, poput rupa na cesti, pretrpanih tržnica i raznih zapreka gotovo su nezamislivi. Premda se prepreke s kojima se susreću slijepe osobe nama koji vidimo čine nezamislive, oni se s njima neustrašivo bacaju u koštac.

Danas, u vrijeme kompjutera i sve naprednije tehnologije, svjedoci smo toga kako slijepe osobe idu na fakultete i služe se kompjuterima kao i osobe koje vide.

Upravo moderna tehnologija ovoj populaciji uvelike olakšava život, ali je i nadalje, bez obzira na moderna poboljšanja, potrebno konstantno pratiti specifične potrebe i probleme slijepih osoba .