Zakon o listi tjelesnih oštećenja
Nedjelja, 22 Studeni 2009
ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O LISTI TJELESNIH OŠTEÆENJA
Proglašavam Zakon o listi tjelesnih oštećenja, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 11. prosinca 1998.
Broj: 081-98-2224/1
Zagreb, 16. prosinca 1998.
Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.
ZAKON
O LISTI TJELESNIH OŠTEÆENJA
Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuju tjelesna oštećenja, nastala kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, na temelju kojih se stječe pravo na naknadu kao pravo iz mirovinskog osiguranja te postoci tih oštećenja.
Članak 2.
Tjelesna oštećenja koja su temelj za stjecanje prava na naknadu za tjelesno oštećenje, prema članku 56. Zakona o mirovinskom osiguranju i postoci tih oštećenja utvrđuju se u Listi tjelesnih oštećenja (u daljnjem tekstu: Lista), koja glasi:
LISTA TJELESNIH OŠTEÆENJA
I. GLAVA, USNA ŠUPLJINA I VRAT
A. Lubanja i lice
1. Skalpiranje (gubitak većeg dijela i potpuni
nedostatak kosmatog dijela vlasišta) 30 do 40%
2. Defekt lubanje nakon traume veći od 3 cm u užem
promjeru bez evidentnih žarišnih simptoma 30%
- Pod defektom lubanje razumijeva se nedostatak dijela
kosti lubanje
3. Unakaženost lica, prema stupnju 30 do 50%
Izuzimaju se male nagrđenosti estetskog izgleda lica
- Pod unakaženošću lica razumijevaju se teže
promjene na licu koje neugodno djeluju i otežavaju
kontakt s okolinom
4. Potpuni gubitak jedne ušne školjke 30%
5. Gubitak većeg dijela i potpuni gubitak obiju
ušnih školjki 30 do 40%
6. Gubitak nosa:
a) gubitak mekih dijelova s hrskavicom 30%
b) gubitak mekih dijelova, s deformitetom ili
nedostatkom koštanih dijelova 40%
B. Usna šupljina i vrat
7. Nemogućnost otvaranja usta (razmak između gornjih i
donjih zuba od 1,5 cm, zbog čega je potrebno hraniti se
tekućom hranom) 50%
8. Poremećaji na vilici, jeziku, nepcima, farinksu i larinksu
(defekti, gubici ili funkcionalne smetnje):
a) s poremećenim govorom 30 do 40%
b) s gubitkom govora 70%
c) s otežanim hranjenjem 40-50%
d) s otežanim hranjenjem i poremećenim
govorom 50-60%
e) s otežanim hranjenjem i gubitkom govora 80%
9. Trajno nošenje kanile nakon traheotomije 60%
10. Laringoktomija:
a) djelomična 60%
b) totalna 80%
II. KRANIJALNI ŽIVCI, OSJETILO VIDA I OSJETILO SLUHA
A. Kranijalni živci
1. Uzetost - ptoza obaju očnih kapaka koja se kirurški
nije mogla korigirati:
a) ako je veći dio zjenice prekriven 30%
b) ako su zjenice potpuno prekrivene 50%
2. Potpuna ili djelomična uzetost ili lezija bulbomotora
(područje inervacije oculomotoriusa, trochlearisa i
abducensa, s diplopijama koje su objektivno
dokazane):
a) jednostrana 30 do 40%
b) obostrana 40 do 50%
3. Potpuna uzetost jednog facijalisa
- bez mogućnosti zatvaranja oka 30%
4. Obostrana uzetost facijalisa:
a) djelomična 30%
b) potpuna 50%
5. Izolirana uzetost trigeminusa:
a) djelomična (uz keratitis neuroparalitica) 30%
b) potpuna 40%
6. Potpuna uzetost accessoriusa 40%
Kombinirane uzetosti i lezije V., VII., IX., X. i XII.
kranijalnog živca obuhvaćene zajedničkim nazivom
"bulbarna paraliza" ocjenjuju se kao lezije moždanog
debla i pseudobulbarne paralize prema točki 9. odjeljka
III. ove Liste.
B. Osjetilo vida
7. Gubitak oba oka, potpuni gubitak vida oba oka ili
vrlo veliko smanjenje vida (oštrina vida boljeg oka
manja od 0,05) 100%
8. Veliko smanjenje vida oba oka, ako je oštrina vida
boljeg oka 0,4 ili manja prema ukupnom smanjenju
vida 30 do 90%
9. Gubitak jednog oka ili potpuni gubitak vida jednog
oka uz smanjenu oštrinu vida drugog oka (ako je
oštrina vida drugog oka 0,5 ili manja) 50 do 90%
Postotak tjelesnog oštećenja iz točke 8. i 9. određuje se
prema tablici iz točke 12. ovog odjeljka.
10. Gubitak jednog oka ili vida jednog oka, ako je
oštrina vida drugog oka veća od 0,5 30%
Pod praktičkim gubitkom vida jednog oka razumijeva
se i oštrina vida manja od 0,05.
11. Izolirane hemianopsije trajnog karaktera (osim
kvadrantnih, binazalnih i gornjih horizontalnih
hemianopsija):
a) bitemporalne hemianopsije 30%
b) homonimne hemianopsije 50%
c) donje horizontalne hemianopsije 50%
12. Koncentrično suženje vidnog polja oba oka
organskog karaktera:
a) 300 do 210 50%
b) 200 do 110 60%
c) 100 i ispod 100 90%
Pod oštrinom vida, prema ovom odjeljku, razumijeva
se oštrina vida koja se dobiva korekcijom staklima.
Visina tjelesnog oštećenja pri umanjenju vida u smislu
točke 8. i 9. ovoga odjeljka određuje se prema ovoj tablici:
Slabije oko
Oštrina vida 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0,05 0,00
B T.O. u postocima
O 0,8-1,0 
30%
LJ 0,6-0,7 30%
E 0,5 50%
0,4 30% 30% 40% 40% 50%
O 0,3 30% 40% 40% 50% 60%
K 0,2 50% 60% 70% 60%
O 0,1 80% 80% 80%
0,05 90% 90%
0,00 100%
Ako je oštrina vida izražena u dvjema decimalama, druga se decimala ne uzima u obzir osim za oštrinu vida od 0,05 ili 0,00. Oštrina vida manja od 0,1 a veća od 0,05 ocjenjuje se kao oštrina vida od 0,05.
C. Osjetilo sluha i vestibularni sindromi
13. Potpuni gubitak sluha oba uha 70%
Potpunim gubitkom sluha smatra se gubitak sluha
veći od 95% po Fowleru.
14. Obostrano teško oštećenje sluha veće od 90% po
Fowleru 60%
15. Obostrana teška nagluhost:
a) ukupni gubitak sluha veći od 70% do 90% po
Fowleru 50%
b) ukupni gubitak sluha 60% do 70% po Fowleru 40%
16. Izolirani nekompenzirani vestibularni sindrom trajnog
karaktera 30%
Izuzimaju se vestibularni sindromi koji su udruženi s poremećajima središnjeg živčanog sustava zbog ozljede ili bolesti mozga i moždanog debla, pa se takvi slučajevi ocjenjuju prema točki 9. odjeljak III. ove Liste.
III. MOZAK, MOŽDANO DEBLO I LEÐNA MOŽDINA
1. Djelomična motorna uzetost jedne ruke
ili noge 30 do 60%
2. Potpuna motorna uzetost jedne ruke ili noge 80%
3. Djelomična motorna uzetost jedne strane
tijela 40 do 80%
Ne uzimaju se u obzir diskretni piramidni deficiti.
4. Potpuna motorna uzetost jedne strane tijela,
paraplegije, triplegije ili kvadriplegije 100%
5. Motorne, senzorične ili kombinirane afazije,
djelomične ili potpune, prema stupnju:
a) bez poremećaja čitanja i pisanja 30 do 70%
b) s poremećajem čitanja i pisanja 50 do 90%
6. Ekstrapiramidni sindromi (s jasnim kliničkim znacima):
a) jednostrani, prema stupnju 30 do 60%
b) obostrani, prema stupnju 50 do 100%
7. Traumatske epilepsije (klinički ili elektroencefalografski
dokazane, ovisno o obliku, učestalosti kriza i psihičkim
promjenama):
a) bez izraženih psihičkih promjena 40%
b) s lakšim psihičkim promjenama 50 do 60%
c) s težim psihičkim promjenama 70 do 90%
8. Organski trajni poremećaji nakon
kraniocerebralnih ozljeda (prema težini
neuroloških i psihičkih ispada) 30 do 100%
9. Posljedice bolesti ili ozljede središnjega
živčanog sustava (mozga, moždanog debla i
leđne moždine) koje nisu navedene ni u jednoj
točki ovog odjeljka, prema težini neuroloških
poremećaja 30 do 100%
Odredbe točke 1. do 6. ovoga odjeljka primjenjuju se na bolesti i ozljede.
Odredbe točke 7. i 8. ovoga odjeljka primjenjuju se na posljedice ozljeda.
Odredbe točke 8. i 9. ovoga odjeljka odnose se i na bulbarne i pseudobulbarne paralize, difuzne i ostale lezije i poremećaje središnjega živčanog sustava te na sve ostale poremećaje toga sustava koji nisu navedeni u odredbama točke 1. do 7. ovoga odjeljka.
Odredbe točke 9. ovoga odjeljka odnose se i na posljedice bolesti ili posljedice ozljede leđne moždine koje nisu obuhvaćene odredbama točke 1. do 8. ovoga odjeljka. Pri određivanju postotka tjelesnog oštećenja za te slučajeve uzima se u obzir i funkcija sfinktera.
Postotak tjelesnog oštećenja prema točki 8. i 9. ovoga odjeljka, s obzirom na veliki raspon, određuje se analogijom prema stupnju oštećenja funkcija iz točke 1. do 7. ovoga odjeljka.
IV. SPINALNI ŽIVCI, NEUROMUSKULARNI SUSTAV I KOŽA
A. Spinalni živci
1. Oštećenje plexusa brachialisa:
) potpuna uzetost brahijalnog pleksusa 80% b) djelomična uzetost brahijalnog pleksusa 40 do 60% c) uzetost radialisa ili medianusa 30 do 40% Stupanj tjelesnog oštećenja kod djelomične uzetosti brahijalnog pleksusa ocjenjuje se ovisno o kliničkom i elektrodijagnostičkom nalazu. Potpuna uzetost radialisa ili medianusa ocjenjuje se sa 40%, a djelomična - s 30% d) potpuna uzetost ulnarisa 30% Ako se kod stanja iz točke 1. pod b) i c) ovoga odjeljka utvrde i znatnije trofičke promjene ili kauzalgije (pri oštećenju medianusa), postotak se može povećati za 10% 2. Oštećenje lumbosakralnog pleksusa: a) uzetost fermoralisa 40% b) potpuna uzetost gornjega i donjega glutealnog živca 30% c) uzetost ischiadikusa 50% d) uzetost tibialisa i peroneusa 30%
Djelomične uzetosti živaca femoralisa i ischiadikusa
ocjenjuju se u odgovarajućem nižem postotku.
- Djelomičnom uzetošću spinalnog živca smatraju se
klinički i elektrodijagnostički jasni funkcionalni
poremećaji (ispadi), a ne uzimaju se u obzir
diskterne lezije.
B. Koža
Posljedice od opekotina kože više od 25%
zahvaćene površine vrata i trupa koje dovode
do unakaženosti i funkcionalnih smetnji 40 do 70%
V. PLUÆA I SRCE
A. Pluća
1. Trajno smanjenje funkcije pluća kao posljedica
ozljede ili profesionalne bolesti, pri oštećenju
respiratorne funkcije teškog stupnja:
a) bez znakova opterećenja desne strane srca 50 do 60% b) sa znacima opterećenja desne strane srca 70 do 100% 2. Gubitak jednog plućnog krila: a) bez promjena na suprotnom hemitoraksu i bez znakova opterećenja desne strane srca 60% b) s promjenama na suprotnom hemitoraksu ili oštećenjem respiratorne funkcije teškog stupnja te s izraženim znacima opterećenja desne strane srca 70 do 100% 3. Gubitak jednoga plućnog režnja (stanje nakon loboktomije), s oštećenjem respiratorne funkcije srednjeg stupnja 30 do 40% 4. Profesionalne pneumokonioze i profesionalne bronhijalne astme: a) s trajnim oštećenjem respiratorne funkcije srednjeg stupnja 30 do 40% b) s trajnim oštećenjem respiratorne funkcije srednjeg stupnja s izraženim znacima trajnog opterećenja desnog srca ako se neosporno dokaže da je oštećenje desnog srca posljedica profesionalne plućne bolesti 40 do 60% c) s trajnim oštećenjem respiratorne funkcije teškog stupnja bez znakova trajnog oštećenja desnog srca 40 do 60% d) s trajnim oštećenjem respiratorne funkcije teškog stupnja i s izraženim znacima trajnog opterećenja desnog srca ako se neosporno dokaže da je oštećenje desnog srca posljedica profesionalne plućne bolesti 70 do 100%
Pod oštećenjem respiratorne funkcije, prema ovoj Listi,
razumijeva se trajno smanjenje respiratorne funkcije
mjereno bilo kojim od sljedećih parametara:
____________________________________________________________________________ Parametar Normalna Lako Srednje Teško
funkcija oštećenje oštećenje oštećenje
____________________________________________________________________________ FVC >80% 60-80% 40-59% <40% FEV 1 >80% 60-80% 40-59% <40% FEV 1/FVC >80% 60-80% 40-59% <40%
Kao trajno oštećenje u oboljelih od pneumokonioza smatraju se, kao posljedica profesionalne bolesti, restriktivne smetnje ventilacije tj. sniženje FVC. U oboljelih od profesionalne bronhalne astme kao trajno oštećenje smatraju se opstruktivne smetnje ventilacije tj. sniženje vrijednosti FEV1 i/ili FEV1/FVC.
Zbog varijabilnosti rezultata u općoj populaciji normalnim se vrijednostima smatraju vrijednosti FVC, FEV1 i FEV1/FVC>80% srednje prosječne vrijednosti. Kao norme za upoređivanje koriste se norme CECA II.
B. Srce
5. Oštećenje srca zbog traume ili operacije,
prema stupnju oštećenja srčane funkcije, što
se mora dokazati elektrokardiografskim,
rendgenološkim i drugim metodama 50 do 100%
Kod lakšeg oštećenja srčane funkcije tjelesno
oštećenje određuje se u nižim vrijednostima, a
kod teškog oštećenja funkcije, odnosno
dekompenzacije tjelesno se oštećenje određuje u
višim vrijednostima predviđenog raspona.
Kod oštećenja srčane funkcije lakšeg stupnja
tjelesno oštećenje ocjenjuje se sa 50% do 60%; kod
oštećenja srčane funkcije srednjeg stupnja tjelesno se
oštećenje ocjenjuje sa 70% - 80%; kod oštećenja
srčane funkcije teškog stupnja, odnosno
dekompenzacije tjelesno oštećenje iznosi
više od 80%.
VI. GORNJI EKSTREMITETI
A. Gubici
1. Potpuni gubitak ruke u ramenu, ili gubitak ruke u visini nadlaktice s bataljkom kraćim od 14 cm, mjereno od akromiona ili s bataljkom neprikladnim za protezu, ili gubitak ruke u visini nadlaktice ili lakta s ukočenošću ili s kontrakturom ramenog zgloba u nepovoljnom položaju 80% Pod bataljkom neprikladnim za protezu nadlaktice smatra se bataljak na kojem postoje trofične promjene, stalni otoci, grizlice, fistule, bolni neurinomi, deformiteti bataljka, opsežni ožiljci i ekstremna atrofija mišića. Nepovoljan položaj ramenog zgloba jest abdukcija iznad 80 stupnjeva, abdukcija ispod 60 stupnjeva, antefleksija iznad 20 stupnjeva ili retrofleksija. 2. Gubitak ruke u visini nadlaktice ili lakta, s prikladnim bataljkom i funkcionalno ispravnim ramenim zglobom, ili gubitak ruke u visini podlaktice s bataljkom kraćim od 10 cm (mjereno od olekranona) ili s bataljkom neprikladnim za protezu, ili gubitak ruke u visini podlaktice, s ukočenošću ili kontrakturom ramenoga ili lakatnog zgloba u nepovoljnom položaju 70% Nepovoljan položaj lakatnog zgloba jest položaj kad je lakat u ispruženom položaju ili pod kutem većim od 120 stupnjeva ili manjim od 90 stupnjeva. 3. Gubitak ruke u visini podlaktice s prikladnim bataljkom i funkcionalno ispravnim ramenim i lakatnim zglobom 60% 4. Gubitak šake ili svih prstiju šake 60% 5. Gubitak prstiju šake: a) gubitak četiri prsta šake, osim palca 50% b) gubitak palca, kažiprsta i jednog prsta šake 50% c) gubitak palca s metakarpalnom kosti 40% d) gubitak palca i kažiprsta šake 40% e) gubitak palca i dva prsta šake, osim kažiprsta 40% f) gubitak kažiprsta i dva prsta šake, osim palca 40% g) gubitak palca šake 30% h) gubitak palca i jednog prsta šake, osim kažiprsta 30% i) gubitak kažiprsta i jednog prsta šake, osim palca 30% j) gubitak srednjega prsta, prstenjaka i malog prsta šake 30% 6. Gubitak falangi: a) gubitak jedne falange na palcu i po dvije falange na ostala četiri prsta šake 40% b) gubitak jedne falange na palcu i po dvije falange na kažiprstu i dvije falange još na dva prsta šake 40% c) gubitak jedne falange na palcu i po dvije falange na srednjem prstu, prstenjaku i malom prstu šake 30% d) gubitak po dvije falange na četiri prsta šake, osim na palcu 30% 7. Gubitak devet falangi na prstima jedne šake ili obiju šaka 30% Za svaki daljnji gubitak tri falange na prstima ruku dodaje se 10%. a) bez poremećaja čitanja i pisanja 30 do 70% b) s poremećajem čitanja i pisanja 50 do 90%
Odredbe točke 7. ovoga odjela primjenjuju se
samo na slučajeve gubitka falangi ili prstiju šaka
koji nisu obuhvaćeni točkama 4., 5. i 6. ovoga odjeljka.
Falanga prsta smatra se izgubljenom ako je bataljak
falange kraći od polovice.
Prst se smatra izgubljenim ako je bataljak proksimalne
falange kraći od polovice.
B. Funkcionalni poremećaji
8. Poremećaji ramenog zgloba:
a) ukočenost ramenog zgloba u povoljnom položaju 30% Povoljan je položaj ramenog zgloba ako je abdukcija od 70 do 80 stupnjeva s antefleksijom od 20 stupnjeva b) ukočenost ramenog zgloba u nepovoljnom položaju 40% Nepovoljan je položaj ako postoji abdukcija veća od 80 stupnjeva, abdukcija ili retrofleksija. c) kontraktura ramenog zgloba s očuvanom abdukcijom ispod horizontale 30% d) nereponirano iščašenje u ramenom zglobu s ograničenjem funkcije - 40% e) habitualno iščašenje ramenog zgloba koje se često ponavlja i koje je uzrokovalo trajno smanjenje funkcije, prema stupnju umanjenja funkcije zgloba 30 do 40% f) labav rameni zglob 40% g) labav rameni zglob u vezi s lezijom mišića ramenog pojasa 50% 9. Pseudoartroza humerusa 50% Pseudoartroze se ocjenjuju bez obzira na mogućnost nošenja aparata. 10. Poremećaji lakatnog zgloba: a) ukočenost lakatnog zgloba u povoljnom položaju 30% b) ukočenost lakatnog zgloba u nepovoljnom položaju 40% c) kontraktura lakatnog zgloba s mogućnošću pokretanja samo u nepovoljnom položaju 30% d) razlabavljen lakatni zglob s potrebnim aparatom 40% Povoljan položaj lakatnog zgloba postoji kad se lakat nalazi pod kutom od 90 do 120 stupnjeva, a podlaktica u srednjem položaju pronacije i supinacije. Nepovoljan položaj lakatnog zgloba postoji kad je lakat u ispruženom položaju ili pod kutom većim od 120 stupnjeva ili manjim od 90 stupnjeva, a podlaktica u pronaciji ili supinaciji. 11. Pseudoartroza podlaktice: a) ako su obuhvaćene obje kosti 40% b) ako je zahvaćen samo radijus 30% Pseudoartroze se ocjenjuju bez obzira na mogućnost nošenja aparata. 12. Ukočenost podlaktice: a) u pronacijskom položaju 30% b) u supinacijskom položaju 40% Ukočenost podlaktice postoji kad izvođenje supinacije i pronacije ovisi o položaju. Srednji se položaj smatra povoljnim i manji je od 30% 13. Ukočenost ručnog zgloba: a) u nepovoljnom položaju volarne fleksije 40% b) u nepovoljnom položaju dorzalne flaksije ili ulnarne ili radijalne devijacije 30% c) u povoljnom položaju obaju zglobova 30% Nepovoljnim položajem ručnog zgloba smatra se dorzalna fleksija za više od 30 stupnjeva, ili volarna fleksija od 20 stupnjeva, ili radijalna devijacija više od 20 stupnjeva ili ulnarna za više od 30 stupnjeva. Povoljan položaj ručnog zgloba jest položaj između 30 stupnjeva dorzalne fleksije i 20 stupnjeva volarne fleksije, te do 20 stupnjeva radijalne i do 30 stupnjeva ulnarne devijacije. Stupnjevanje položaja ručnog zgloba obavljeno je od nultog položaja kao početnog položaja. Nulti položaj je kad je šaka u produženju osovine podlaktice. 14. Ukočenost svih metakarpofalangealnih i interfalangealnih zglobova od drugoga do petog prsta: a) u povoljnom položaju jedne šake 30% b) u nepovoljnom položaju jedne šake 40% c) u nepovoljnom položaju obiju šaka 70% Povoljan položaj šake postoji ako se palcem može doticati jagodica ukočenih prstiju. 15. Teže kontrakture četiri prsta ili pet prstiju, eventualno komplicirane s ankilozom pojedinih zglobova, prema težini, odnosno očuvanosti globalne funkcije šake: a) jedne šake 30 do 40% b) obiju šaka 50 do 70% Težim kontrakturama prstiju smatraju se kontrakture koje onemogućavaju hvatanje predmeta prstima. 16. Potpuna neupotrebljivost cijele ruke 80%
Odredba točke 16. ovoga odjeljka primjenjuje se
samo u slučajevima koji nisu obuhvaćeni točkama
1. do 15. ovoga odjeljka.
Ukočenošću zgloba smatra se potpuna ukočenost
ili su pokreti mogući samo najviše do 15 stupnjeva.
Ako pri tjelesnim oštećenjima gornjih ekstremiteta
iz točke 8. do 16. ovoga odjeljka postoje istovremeno
i znatnije trofičke promjene ili stalne otekline, fistule,
grizlice ili bolni neurinomi, postotak tjelesnog
oštećenja povećava se za 10%.
Nedostatkom prsta smatra se teža kontraktura ili
ankiloza prsta ako istovremeno postoji i nedostatak
nekog prsta na istoj ruci.
Ako na jednoj ruci postoji više tjelesnih oštećenja,
prema ovom odjeljku, ukupan postotak ne može biti
veći od postotka koji se primjenjuje za amputaciju.
VII. DONJI EKSTREMITETI
A. Gubici
1. Gubitak noge u kuku, ili gubitak noge u visini natkoljenice, s bataljkom kraćim od 12 cm mjereno od velikog trohantera, ili gubitak noge u visini natkoljenice, s ukočenošću ili s kontrakturom zgloba kuka u nepovoljnom položaju, ili gubitak noge u visini natkoljenice s bataljkom neprikladnim za protezu 80% Nepovoljan položaj zgloba kuka je ispod 160 stupnjeva fleksije, iznad 10 stupnjeva abdukcije i adukcije, u vanjskoj ili unutrašnjoj rotaciji. 2. Gubitak noge u visini natkoljenice, s funkcionalno ispravnim bataljkom i zglobom kuka, ili gubitak noge u koljenu s bataljkom neprikladnim za protezu ili s funkcionalno neispravnim zglobom kuka 70% 3. Gubitak noge, u koljenu, s funkcionalno ispravnim bataljkom i zglobom kuka, ili gubitak noge u visini potkoljenice, s ukočenošću ili s kontrakturom zgloba koljena ili kuka u nepovoljnom položaju, ili gubitak noge u visini potkoljenice s neprikladnim bataljkom ili s bataljkom kraćim od 8 cm 60% 4. Gubitak obiju potkoljenica s bataljcima neprikladnim za proteze 100% Pod bataljkom neprikladnim za protezu natkoljenice i potkoljenice smatra se bataljak na kojem postoje trofične promjene, stalne otekline, grizlice, fistule, bolni neurinomi, deformitet bataljka, opsežni ožiljci iekstremitetna atrofija mišića. 5. Gubitak noge u visini potkoljenice, s funkcionalno ispravnim bataljkom, zglobovima koljena i kuka 50% 6. Gubitak noge u visini stopala: a) gubitak noge u visini stopala (Pirogov ili Chopart ili Syme), i neprikladnim bataljkom 50% b) gubitak noge u visini stopala (Pirogov ili Chopart ili Syme), s funkcionalno ispravnim bataljkom 40% c) gubitak noge u visini stopala (exarticulatio tarsometatarsalis sec. Lisfranc), s neprikladnim bataljkom 40% d) gubitak noge u visini stopala (Lisfranc), s funkcionalno ispravnim bataljkom 30%
Neprikladnim bataljkom stopala smatraju se trofičke
promjene, stalne otekline, grizlice, fistule, bolni neurino-
mi i ožiljci.
B. Funkcionalni poremećaji
7. Poremećaji u kuku:
a) ukočenost zgloba kuka u povoljnom položaju 40% Povoljan položaj kuka u flaksiji od 170 do 160 stupnjeva, abdukciji ili adukciji od 10 stupnjeva i u neutralnom položaju rotacije. b) ukočenost zgloba kuka u nepovoljnom položaju 50 do 70% Nepovoljan je položaj zgloba kuka položaj ispod 160 stupnjeva fleksije, iznad 10 stupnjeva abdukcije ili adukcije, u vanjskoj ili unutarnjoj rotaciji. Veći postotak u okviru navedenog raspona primjenjivat će se ako je ukočenost zgloba kuka u izrazitijem kutu, koji više ometa funkciju noge. c) ograničena pokretljivost zgloba kuka 30 do 50% Postotak se u okviru navedenog raspona primjenjuje na teže kontrakture raznih etiologija te na stanja nakon artroplastike. Kod ograničenja zgloba kuka u smjeru abdukcije, adukcije i rotacije za jednu trećinu normalne pokretljivosti tjelesno oštećenje iznosi 30%, kod smanjene pokretljivosti zgloba kuka u svim smjerovima za polovicu normalne pokretljivosti tjelesno oštećenje iznosi 40%, a kod smanjenja pokretljivosti zgloba kuka u svim smjerovima više od jedne polovice normalne pokretljivosti tjelesno oštećenje iznosi 50%. 8. Pseudoartroza femura: a) vrata femura 60% b) femura 50% Pseudoartroza se ocjenjuje bez obzira na mogućnost nošenja aparata. 9. Poremećaji zgloba koljena: a) ukočenost zgloba koljena u povoljnom položaju 30% Povoljan je položaj zgloba koljena pod kutem od 175 do 150 stupnjeva. b) ukočenost zgloba koljena u nepovoljnom položaju 40 do 60% Postotak od 40% primjenjuje se na ukočenost zgloba koljena u ispruženom položaju ili pod kutom od 150 do 120 stupnjeva, postotak 50% na ukočenost koljena pod kutom od 120 do 90 stupnjeva, a postotak 60% na ukočenost koljena pod kutom manjim od 90 stupnjeva. c) ograničena pokretljivost zgloba koljena većeg stupnja, prema anatomskom ili funkcionalnom oštećenju (kontrakture razne etiologije) 30% Ova ograničena pokretljivost zgloba koljena postoji kada je ekstenzija manja od 150 stupnjeva a fleksija moguća do 90 stupnjeva. d) jako razlabavljen zglob koljena, kad je nužno nositi aparat 40% 10. Pseudoartroza potkoljenice (tibije ili obiju kosti) 50% Pseudoartroza se ocjenjuje bez obzira na mogućnost nošenja aparata. 11. Slabo zarastao prijelom potkoljenice, s deformacijom stopala, atrofijom mišića ili otokom 30 do 40% 12. Skraćenje noge (apsolutno): a) od 4 cm do 7 cm 30% b) više od 7 cm do 12 cm 40% c) više od 12 cm 60% Apsolutno se skraćenje noge mjeri od spinae ili acae ventralis odnosno od velikog trohantera (ako postoje promjene na karlici) do donjeg ruba unutrašnjeg maleola. 13. Ukočenost stopala: a) u povoljnom položaju 30% b) u nepovoljnom položaju 40% Pod povoljnim položajem ukočenosti stopala razumijeva se položaj stopala u plantarnoj fleksiji od 95 do 100 stupnjeva, u srednjem položaju inverzije i everzije. 14. Deformacija stopala ili posljedica prijeloma maleola, petne kosti, tarzalnih ili metatarzalnih kostiju 30 do 40% 15. Kronični osteomielitis noge s fistulom ili funkcionalnim smetnjama 30 do 40% 16. Potpuna neupotrebljivost noge 80% Odredba ove točke primjenjuje se ako utvrđeni poremećaj funkcije noge nije predviđen u nekoj drugoj točki ove Liste. 17. Poremećaji cirkulacije u nozi s pojavama koje su posljedica tih poremećaja 30 do 40%
Odredba ove točke primjenjuje se na bolest
krvnih žila i poremećaje cirkulacije trajnog
karaktera koji znatnije otežavaju funkciju
duljeg stajanja i hodanja (endarteritis obliterans,
tromboflebitis s oteklinom ili ulcerama, kompresivne
pojave kod aneurizme, elefantijaze, Sudeckov
sindrom kao trajna posljedica te stanja nakon
većih opeklina).
Ako pri funkcionalnim poremećajima tjelesnih
oštećenja donjih ekstremiteta od toč. 1. do 16.
postoje istovremeno i znatnije trofičke promjene,
stalne otekline, fistule, grizlice ili bolni neurinomi,
postotak tjelesnog oštećenja povećava se za 10%.
Ako na jednoj nozi postoji više tjelesnih oštećenja
u smislu ove Liste, ukupan postotak ne može biti
veći od postotka koji se primjenjuje za amputaciju.
Pseudoartroze se ocjenjuju bez obzira na nošenje
aparata.
Ukočenošću zgloba smatra se potpuna ukočenost ili
ako su pokreti zglobova mogući samo do ukupno
15 stupnjeva.
VIII. KRALJEŽNICA
1. Gubitak funkcije jednog dinamičkog
vertebralnog segmenta:
a) potpuni gubitak funkcije jednog segmenta cervikalne regije nakon prijeloma trupa kralješka (bez obzira da li postoji deformacija ozlijeđenog kralješka) 30% b) potpuni gubitak funkcije jednog segmenta lumbalne regije (bez obzira da li postoji deformacija ozlijeđenog kralješka) 30% Pri potpunom gubitku funkcije svakoga sljedećega dinamičkoga vertebralnog segmenta, postotak tjelesnog oštećenja povećava se za 10%. Gubitak funkcije jednoga dinamičkog segmenta dokazuje se kliničkim pregledom i funkcionalnim radiografijama. Funkcionalnim radiografijama (u maksimalnoj inklinaciji i reinklinaciji) dokazuje se potpuna nepokretljivost u jednom segmentu u smislu završne faze. 2. Torakalna regija (fiksirani gibus u području prijeloma trupa) 30%
Kod stanja nakon saniranog prijeloma kralješka s
neurološkim deficitom i oštećenjem funkcije sfinktera,
ocijeniti stanje prema Odjeljku III. točka 9. kao i
prema odjeljku IV.
IX. PROBAVNI ORGANI
1. Veće suženje jednjaka, prema stupnju 40 do 50% Pod većim suženjem jednjaka smatra se takvo suženje gdje pri ezofagoskopskom pregledu nema prolaznosti bužije iznad broja 20. Stupanj tjelesnog oštećenja određuje se prema opsegu suženja i funkcionalnim poremećajima. 2. Stanje nakon plastične operacije jednjaka kao posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti 50% 3. Nekompenzirana stanja nakon plastične operacije jednjaka (prema funkcionalnim smetnjama i stupnju neishranjenosti većem od 20% od standardne tjelesne težine) 60 do 80% 4. Trajna gastrostomija zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti: a) bez poremećaja općeg stanja 50% b) s poremećajem općeg stanja, slaba funkcija želuca i neishranjenosti veća od 20% od standardne tjelesne težine 60 do 80% 5. Nekompenzirano stanje nakon resekcije želuca, ovisno o funkcionalnim smetnjama, poremećaju općeg tjelesnog stanja i neishranjenosti većoj od 20% od standardne tjelesne težine 60 do 80% Visina tjelesnog oštećenja kod nekompenziranog stanja nakon resekcije želuca određuje se prema vrsti i intenzitetu funkcionalnih smetnji (Dumping sindrom ili ulkus pepticum jejuni ili teži stupanj anemije), poremećaju općeg stanja prema stupnju neishranjenosti. 6. Stanje nakon totalne gastrektomije 80% 7. Nekompenzirano stanje nakon većih crijevnih resekcija, sa znatnim reperkusijama na opće tjelesno stanje i neishranjenost veća od 20% od standardne tjelesne težine 60% 8. Stalni anus preternaturalis 80% 9. Trajne analne i perianalne fistule koje se kirurški ne mogu otkloniti 40% 10. Gubitak analnog sfinktera: a) bez prolapsa crijeva 50% b) s prolapsom crijeva 60% 11. Trajno oštećenje funkcije jetre zbog profesionalne bolesti ili ozljede na radu - teškog stupnja 50 do 80%
Pod teškim oštećenjem funkcije jetre smatra se
stanje jetre s trajno promijenjenim i patološkim
nalazima u kliničkom, laboratorijskom i funkcionalnom
smislu (portalna hipertenzija, portalna encefalopatija,
ascites, varices, ezofagi, porast amonijaka u serumu).
Sva oštećenja jetre koja traju dulje od tri godine
smatraju se trajnim.
X. UROGENITALNI ORGANI
A. Mokraćni organi
1. Gubitak jednog bubrega nakon prilagođavanja ili
potpuni gubitak funkcije bubrega s normalnom
funkcijom drugog bubrega 30%
2. Funkcionalno oštećenje preostalog bubrega:
a) lakšeg stupnja 40 do 60%
b) težeg stupnja 70 do 100%
Postotak tjelesnog oštećenja određuje se prema
nalazu kreatinin klirensa, i to ako je vrijednost kk:
0,83 ml/s 40%
0,67 ml/s 50%
0,50 ml/s 60%
0,33 ml/s 70%
0,25 ml/s 80%
0,17 ml/s 90%
manje od 0,17 ml/s 100%
3. Funkcionalno oštećenje obaju bubrega, težeg
stupnja 60 do 100%
Postotak tjelesnog oštećenja određuje se prema
vrijednosti nalaza kreatinin klirensa, i to ako je
vrijednost kk:
0,50 ml/s 60%
0,33 ml/s 70%
0,25 ml/s 80%
0,17 ml/s 90%
manje od 0,17 ml/s 100%
U kriterije za ocjenu stupnja oštećenja funkcije
bubrega, osim kreatinina, uzimaju se u obzir i drugi
parametri kao što su: analize uree, radiografija, IWP
i sl. za dokazivanje stupnja oštećenja funkcije bubrega.
Prema novom SI sustavu, kreatinin klirens obračunava
se u ml/s umjesto ml/min, a preračunava se na
ovaj način
___________________________________________________________________________
SI Faktor SI Konvencionalno
___________________________________________________________________________
Kreatinin klirens 1,3-2,3 ml/s 60 80-140 ml/min
___________________________________________________________________________
4. Potpuna i stalna inkontinencija urina i trajna
cistostomija 70%
5. Trajno skvrčenje mokraćnog mjehura kapaciteta
do 50 ccm 50%
6. Stanje nakon plastične operacije mokraćnog
mjehura 50%
7. Trajno suženje uretre, s otežanim mokrenjem
(zbog promjena isključivo na uretri) 30 do 50%
8. Trajne i inoperabilne mokraćne fistule sa
stalnim curenjem 70%
Ako na temelju ostalih kliničkih i drugih
ispitivanja postoje nesumnjivi dokazi za
funkcionalno oštećenje preostalog ili obaju
bubrega, a kreatinin klirens još nije primijenjen,
onda treba odrediti visinu tjelesnog oštećenja
analogno odredbama točke 2a), odnosno
početnom stupnju točke 3.
B. Genitalni organi
9. Gubitak većeg dijela ili cijelog penisa 50% 10. Gubitak obaju testisa: a) kod muškarca u dobi iznad 50 godina 30% b) kod muškarca u dobi do 50 godina 50% Gubitkom obaju testisa smatra se odstranjenje obaju testisa kirurški ili na drugi način ili potpuno uništenje funkcije obaju testisa zračenjem. 11. Gubitak obaju jajnika: a) kod žena u dobi iznad 45 godina 30% b) kod žena u dobi do 45 godina 50% Gubitkom obaju jajnika smatra se i gubitak funkcije obaju jajnika zračenjem. 12. Gubitak maternice a) kod žena u dobi iznad 40 godina 30% b) kod žena u dobi do 40 godina 50% Gubitkom maternice smatra se odstranjenje maternice na kirurški način. 13. Amputacija dojke: Amputacija dojke, jednostrana 30% Amputacija dojke, obostrana 50%
Članak 3.
(1) Ako postoje dva ili više tjelesnih oštećenja predviđenih u ovoj Listi, ukupan se postotak tjelesnih oštećenja određuje povećanjem najvećeg postotka pojedinačnog tjelesnog oštećenja, i to:
a) po 20% za svako daljnje tjelesno oštećenje koje iznosi 50 ili više posto,
b) po 10% za svako daljnje tjelesno oštećenje koje iznosi 40 ili 30 posto.
(2) Postotak tjelesnih oštećenja parnih organa iz odjeljka I. do X. ove Liste može se povećati za 10% ako za pojedina oštećenja tih organa ovom Listom nije predviđen poseban postotak.
(3) Ukupan postotak povećanja tjelesnog oštećenja određen prema stavku 1. i 2. ovog članka može iznositi najviše 100%.
Članak 4.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 1. siječnja 1999.
Klasa: 140-01/98-02/06
Zagreb, 11. prosinca 1998.
ZASTUPNIČKI DOM
HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Potpredsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r.
