Četvrtak, 27 Listopad 2011

Slika Riječ volonter (franc. volontaire) označava osobu koja besplatno obavlja neku službu, dakle volontirati znači besplatno služiti. U svijetu se volonterstvo i volontiranje definiraju na različite načine i imaju različite dimenzije, no možemo reći kako je u svojoj najširoj definiciji volonterski rad neplaćeno, nekarijerističko, neprofitno, slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u različitim oblicima. Prema Europskom manifestu o volontiranju, volontiranje je aktivnost koja se poduzima slobodnom voljom pojedinaca te osobnim izborom i motivacijom, bez želje za financijskom dobiti, u organiziranom okruženju (unutar neprofitnih organizacija, volonterskih centara, zdravstvenih ustanova, ustanova socijalne skrbi i sl.), a u želji da se pomogne drugim osobama i društvu u cjelini, pridonoseći zajedničkim vrijednostima, bez osobnih interesa (iako je volontiranje od jednake koristi i samoj osobi koja volontira).

 

Definicija volontiranja

Definicija volonterstva koju je prihvatila Republika Hrvatska, a prema Zakonu o volonterstvu (NN, 58/07) volontiranje definira na sljedeći način: «Volontiranjem se, u smislu ovog Zakona, smatra dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja, i vještina kojima se obavljaju usluge ili aktivnosti za dobrobit druge osobe ili za opću dobrobit, a obavljaju ih osobe predviđene ovim Zakonom, bez postojanja uvjeta isplate novčane nagrade ili potraživanja druge imovinske koristi za obavljeno volontiranje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno».

 

Značaj volontiranja

{mosimage} U svijetu je volonterski rad važan čimbenik na gotovo svim razinama življenja, izuzetno je priznat, vrednovan i tražen te je vrlo značajna, a ponegdje i obavezna preporuka za svako daljnje zapošljavanje. Volonterstvo potiče društveni aktivizam koji je osnovni pokretač svakog naprednog društva. Prepoznavanjem potreba zajednice i spremnošću na aktivno djelovanje pomaže se društvu da brže i kvalitetnije riješi probleme i potrebe. Volontiranje doprinosi pojačanom sudjelovanju građana u društvenom životu, pomaže stvaranju lokalnih mreža i stvara osjećaj odgovornosti za rješavanje problema koje postoje u zajednicama. Volonteri su tako, u svojim lokalnim zajednicama, a i šire uključeni u širok raspon aktivnosti: od obrazovanja, pružanja usluga, međusobne pomoći ili samopomoći, zastupanja, provođenja kampanja, upravljanja pa do društvenih i ekoloških akcija.

Volontiranje također ima i niz pozitivnih učinaka na pojedinca. Mladima i nezaposlenima volontiranje pomaže da razviju ili dodatno usavrše određene vještine, steknu pouzdanje i samopoštovanje kako bi postali obučeni i spremni za različite mogućnosti zaposlenja. Stariji ljudi kroz volontiranje uspiju ostati aktivni, doprinose zajedničkom dobru i osjećaju da su njihove vještine još uvijek dragocjene. Kroz volontiranje ljudi razvijaju komunikacijske i organizacijske vještine, proširuju svoje socijalne krugove, imaju mogućnost neformalnog obrazovanja i dr.

Dakle, volontiranjem možemo steći nova znanja; razvijati vještine; steći poznanstva koja nam mogu koristiti u budućnosti; možemo dobiti priliku za zaposlenjem te nam volontiranje može biti odskočna daska u našoj karijeri

Volontiranje je jedan od načina socijalnog uključivanja i integracije, doprinosi izgrađivanju kohezivnog društva stvarajući veze temeljene na povjerenju i solidarnosti te tako stvara socijalni kapital. Volontersko djelovanje kreira prostor u kojem ljudi, bez obzira na nacionalnost, religiju, socioekonomski status i dob, mogu doprinijeti stvaranju pozitivnih promjena u društvu.

 

Međunarodni dan volontera

Međunarodni dan volontera obilježava se 05. prosinca i to od 1985. godine kada je Opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca donijela rezoluciju 40/212 kojom državama članicama preporučuje poticanje volonterskog rada. Na taj dan volonterske organizacije i građani koji volontiraju nastoje približiti široj javnosti svoj rad i doprinos društvu na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

U Republici Hrvatskoj također se obilježava Međunarodni dan volontera, a tom se prigodom obično dodjeljuju državne nagrade za volontiranje koje predstavljaju najviše priznanje koje se u Republici Hrvatskoj dodjeljuje jednom godišnje za volonterska postignuća u kategoriji fizičke osobe – volontera/ke i kategoriji pravne osobe – organizatora volontiranja za najznačajnije volonterske aktivnosti koje su doprinijele poboljšanju kvalitete življenja više osoba, skupina osoba ili općoj dobrobiti, aktivnom uključivanju više osoba ili skupina osoba u društvena zbivanja te razvoju humanijeg društva i volonterstva općenito.

 

2011. godina – Europska i međunarodna godina volontiranja

Na Međunarodni dan volontera 2007. godine sastao se savez mreža europskih organizacija civilnog društva s ciljem razvoja strategije ususret proglašavanju 2011. kao europske godine volontiranja. Ova ideja je 2008. godine predstavljena i Europskom parlamentu, a krajem 2009. godine Vijeće Europske unije donijelo je odluku o proglašenju 2011. Europskom godinom volontiranja

Ciljevi Europske godine volontiranja:

 

Zakonski okvir

Zakon o volonterstvu (NN 58/07)

Pravilnik o Državnoj nagradi za volontiranje (NN 106/07)

Pravilnik o sadržaju izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja (NN 101/08)

Etički kodeks volontera (NN 55/08)

 

Korisni linkovi

Volonterski centar Zagreb

Zakon o volonterstvu (NN 58/07)

Portal Volontiram.info

 

Sami moramo biti promjena koju želimo vidjeti u svijetu

M. Gandhi

 

{mosimage} Ukoliko Vas je ovaj tekst zainteresirao za volontiranje i želite doprinijeti svojoj zajednici, a istovremeno razvijati svoje vještine i znanja te steći nova poznanstva, možete se obratiti udruzi «Mali princ». S veseljem Vas očekujemo!

Facebook podijeli