Voditeljica edukacije Andrea Chircovici iz CZSS predstavila je sudionicima zakonodavni okvir te načine i mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom. Dodatno je pojasnila prava i usluge u sustavu socijalne skrbi u kontekstu zapošljavanja osoba s invaliditetom. Što se tiče prava na osobnu invalidninu, korisnik može istovremeno biti zaposlen i ostvarivati pravo na osobnu invalidninu, osim u slučaju da je utvrđena potpuna nesposobnost za rad. Naknada do zaposlenja priznaje se osobi s invaliditetom kojoj je oštećenje utvrđeno vještačenjem, a koja je završila obrazovanje te je prijavljena na HZZ. Ukida se s danom zaposlenja korisnika, a može se ponovno priznati ako zaposlenje prestane neovisno o volji zaposlenika ili ako se naknada ne ostvaruje temeljem drugih propisa. Priliko traženja zaposlenja, CZSS može pružati usluge savjetovanja pojedinca te psihosocijalnu podršku. Osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima – u integrativnim ili zaštitnim radionicama, a postoji i mogućnost samozapošljavanja.

Svi poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika obveznici su zapošljavanja određenog broja osoba s invaliditetom, koji se izračunava po stopi od 3% od ukupnog broja zaposlenih. Kvota se može ispuniti i na zamjenski način, primjerice primanjem na praksu učenika s teškoćama u razvoju/studenata s invaliditetom, sklapanjem studentskog ugovora sa studentom s invaliditetom, primanjem osoba s invaliditetom na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa. Poslodavci koji ne ispune kvotu u obvezi su plaćati novčanu naknadu koja iznosi 30% minimalne plaće mjesečno, za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposliti. Postoje i različiti poticaji za poslodavce koji zapošljavaju osobe s invaliditetom ili za osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju, a poticaje osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Prilikom zapošljavanja osoba s invaliditetom, jako je važna prilagodba radnog mjesta, koja treba biti smislena i individualna, a prilagodba treba ukloniti prepreke za obavljanje posla, omogućiti osobama s invaliditetom jednak pristup prednostima i mogućnostima zapošljavanja.

Nakon pravnog aspekta, voditeljica Srđana Šimac osvrnula se na psihosocijalni aspekt zapošljavanja, koji je važan u procesu traženja i pronalaska posla. Kroz interaktivnu raspravu i razmjenu iskustva, sa sudionicima smo razgovarali o potencijalnim razlozima niske zapošljivosti osoba s invaliditetom, među kojim se ističu nedovoljna informiranost poslodavaca, strah OSI od nepoznatog, nedovoljna senzibiliziranost i podrška, predrasude i sl. Nemogućnost zapošljavanja OSI može dovesti do financijske ovisnosti i nesamostalnosti, povećane socijalne izolacije kao i negativnih emocionalnih komponenti. Važno je naglasiti da osobe s invaliditetom mogu puno toga ponuditi svojim potencijalnim poslodavcima te svojim radom doprinijeti razvoju organizacije/tvrtke, povećanoj motiviranosti i pozitivnim socijalnim odnosima.

Nakon stručnog dijela, završni dio edukacije obuhvaćao je primjenu naučenih znanja u praksi kroz vježbu i grupni rad. Sudionici su imali zadatak u grupama kroz igru uloga osmisliti svoju tvrtku i radno mjesto, prilagoditi ga osobi s invaliditetom te ga kroz intervju predstaviti potencijalnom kandidatu, čiju ulogu je igrao naš član Udruge koji je ujedno i osoba s cerebralnom paralizom, a u svrhu vježbe bio je diplomirani logoped koji je birao između mogućnosti zapošljavanja u predškolskoj ili školskoj ustanovi. Svi sudionici su se odlično snašli tijekom vježbe i grupnog rada, a naš kandidat za posao pokazao se kao izvrstan budući zaposlenik.